Za Rijeku su prognozirali kombinaciju kiše i oblaka, a pošto i bubica sada planinari s nama nastojim da još neko vrijeme izbjegavamo nekakve eksperimente po kiši i tome slično.
Prognoza za Istru je bila obećavajuća, oblačno u kombinaciji sa sunčanim periodima.........reko odlično ajmo na Korita iz Brgudca.
Tura je dugačka cca 50 minuta (bubicu još ne želim izlagati nekom duljem sjedenju ) i do doma je dovoljno strmo tako da se u tom kratkom vremenu stigneš i uspuhati.
Na putu prema tunelu prognoza se pokazala točnom, izlaskom iz tunela situacija je bila nešto bolja (barem nije padala kiša), ali ni blizu onome na prognozi...no bez obzira na to hrabro smo nastavili prema Brgudcu.
No dolaskom u Brgudac stanje sa vremenom se nije promjenilo, oblačno, tmurno maglovito,puno vlage, ali bez kiše.......i tako smo krenuli
Ugodno me iznenadio broj parkiranih auta u Brgudcu na mjestu gdje se kreće prema domu na Koritima.
Put prema gore bio je blatan i izuzetno klizav, pa sam s obzirom na dragocjeni teret bio na izrazitom oprezu, a pogotovo zbog toga što se moj mali planinar svako toliko vrpoljio da bolje vidi stabla, jer ga je fasciniralo to koliko su visoka
i tako s noge na nogu došli smo i na snijeg, tu je sada vrpoljenje prestalo i skužili smo da se bubica koncentrirao na snijeg.
Prošli smo pored novih drvenih korita (koji su puno ljepši od onih ružnih betonskih).
Na ovoj visini magla je bila do poda kroz koju smo se probili do doma iz kojeg je upravo izlazila jedna grupa.
U domu jedini izvor svjetlosti bilo je svijetlo iz nekoliko zapaljenih svijeća koje su obasjavale onih nekoliko lica koja su bila u domu, unutra je bilo izuzetno ugodno i cijelu tu atmosferu su dodoatno napumpali ljubazni domari.
Popili smo čaj od trava ubranih u okolici Korita, a iz Istre otići i ne popiti Bisku ili Medicu bio bi grijeh, pa da ne zgrješimo poduzeli smo određee akcije.
Moj mali planinar je nakon svoje porcije kašice bio zauzet lupanjem zvečke o stol i proučavanjem ljudi koji su bili domu.
I taman opalim par fotki, i kaže mi na displayu fotića batery empty, stavim rezervnu i pomalo smo se počeli spremati prema autu, moj planinar već je bio i umoran tako da se dobrano rasplako kad smo ga počeli spremati, no čim smo ga smjestili u ruksak i kad smo počeli hodati zaspao je nakon dvije minute i tako je bio do auta
Taman je žena opalila dvije fotke kad joj se na displayu pokaže poruka Card full.......neću ništa reći samo ću napomenuti, da bi se ovdje dobro uklopila ona da je planiranje pola napravljenog posla....Negdje na pola puta nas je uhvatila i kišica znate ona sitna, gusta i dosadna, ali tu situaciju smo dočekali spremni te smo našu bubicu zaštitili kompletnog od kiše tako da je ostao suh...
Jedan vrlo ljepo proveden dan bez obzira na kišu oblake i maglu.
